Analizirajući rezultate monitoringa zraka u Tuzli na MS BKC za posljednih pet godina evidentan je porast koncentracije SO2 i porast broja satnih prekoračenja graničnih vrijednosti od 350 μg/m3. 2012. godine su bila 143 satna prekoračenja, a 2016. godine 704. Tokom jedne kalendarske godine ova vrijednost bi smjela biti prekoračena maksimalno 24 puta. Istovremeno u javnosti se ne iznose podaci o zdravstvenim problemima i oboljenjima koji se mogu povezati sa zagađenošću zraka. Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.
Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.
Zagađenost zraka
Sve više žrtava
Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije u 2016. Tuzla je drugi grad po zagađenju zraka u Europi, a Bosna i Hercegovina dijeli 5/6 mjesto sa Jermenijom, po broju umrlih na 100.000 stanovnika, od posljedica izazvanih zagađenim zrakom (92 umrla na 100 000 stanovnika). Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da u svijetu 7 mil. ljudi godišnje umre zbog bolesti izazvanih zagađenjem zraka. Bavili su se i analizom uticaja zagađenja zraka na djecu i upozoravaju da svake godine, zagađenje zraka uzrokuje 570.000 smrtnih slučajeva djece ispod 5 godina. Ističu da kod djece, zagađenje zraka može negativno uticati na razvoj mozga i redukovati funkciju pluća, te uzrokovati pojavu astme. Takođe, zagađenje zraka može imati dugoročne posljedice kao što su: rak, hronične respiratorne bolesti, kardiovaskularne probleme, moždani udar itd. Upozoravaju da svake godine blizu milion djece umre od upale pluća i da je pola od toga povezano sa aerozagađenjem.
U BiH postoji skromna mreža mjernih uređaja koji mjere imisiono zagađenje zraka u pojedinim gradovima i općinama. Prema analizi postojećih rezultata mjerenja poseban problem predstavlja prisustvo povećanih koncentracija sumpor dioksida (SO2) i lebdećih čestica (PM2,5 i PM 10). Za SO2 postoje dnevna i satna granična vrijednost i definirane su granične vrijednosti za pojedine epizode. Za lebdeće četice je problem jer je određena samo godišnja granična vrijednost i dnevna za PM10, a nedostaju dnevna granična vrijednost za PM2,5 i granična vrijednosti za proglašavanje epizoda za obje veličine čestica. Zbog svega ovoga se događa da građani žive u zabludi, jer su informirani da je zrak čist a on oko 100 puta iznad graničnih vrijednosti koje za čestice preporučuje svjetska zdravstvena organizacija.
U kojoj mjeri je zagađen zrak u BiH?
Prateći monitoring zraka u BiH jasno je da je problem zagađenja zraka prisutan i da je najizraženiji u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu i Živinicama. Vjerovatno u BiH postoji još gradova i općina sa izraženim problemom zagađenja zraka samo u njima ne postoji monitoring zraka pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da je zrak zagađen i koliko.
Zagađenje zraka u bh gradovima je posebno naglašeno tokom 4 mjeseca od početka novembra do do kraja februara. Simptomatično je da se problemom zagađenja zraka više bave građani udruženi u formalne ili neformalne grupe nego zakonodavna i izvršna vlast čija je to dužnost. I onda kada internacionalne institucije upozoravaju na postojanje problema počnu negirati postojanje problema pitajući se kada su baždareni mjerni uređaji, ko ih održava, gdje su smješteni itd, a ne padne im napamet da utvrde pravo stanje i poduzmu određene mjere koje će dovesti do kratkotočnog i dugoročnog smanjenja zagađenja zraka i zaštite zdravlja građana.
Sl.1 Tuzla
Sl 2.Lukavac
Analizirajući rezultate monitoringa zraka u Tuzli za pojedine mjesece u 2016. godini evidentno je povećanje prosječne koncentracije SO2 od septembra do maja. Prosječna godišnja vrijednost SO2 u 2016. iznosila 95 μg/m3, ciljana vrijednost je 50 μg/m3.
U decembru 2016. je prosječna koncentracija SO2 na MS BKC iznosila 204 μg/m3. Tokom samo tog mjeseca je 26 puta bila prekoračena dnevna granična vrijednost od 125 μg/m3, a tokom cijele kalendarske godine bi smjela biti prekoračena max. 3 puta.
Lakše je negirati problem zagađenja zraka nego ga prihvatiti i početi rješavati
Analizirajući rezultate monitoringa zraka u Tuzli na MS BKC za posljednih pet godina evidentan je porast koncentracije SO2 i porast broja satnih prekoračenja graničnih vrijednosti od 350 μg/m3. Npr. 2012. godine je bilo 143 satna prekoračenja, a 2016. godine 704. Tokom jedne kalendarske godine ova vrijednost bi smjela biti prekoračena maksimalno 24 puta.
Na osnovu satnih prekoračenja graničnih vrijednosti i Plana interventnih mjera nadležne institucije bi trebale proglašavati različite nivoe epizoda i raditi na hitnom smanjenju emisija zagađujućih materija u cilju smanjenja zagađenja zraka i zaštite zdravlja građana. I pored toga što su prisutne veoma visoke koncentracije SO2 i veliki broj prekoračenja satnih, dnevnih i godišnjih koncentracija izostaje adekvatna reakcija nadležnih institucija.
Slična situacija je i po pitanju povećanih koncentracija lebdećih čestica u BiH. Npr. u Tuzlanskom kantonu na mjernim stanicama se mjere lebdeće čestice PM2,5. Pošto za ovu veličinu čestica postoji samo preporučena godišnja koncentracija koja iznosi 25 μg/m3 i ona iz godine u godinu biva prekoračena. Na narednom grafikonu su prikazane dnevne koncentracije PM2,5 na svih pet mjernih stanica u TK u januaru 2017.
Pošto Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dnevna koncentracija PM2,5 bude do 10 μg/m3 jasno je da su izmjerene vrijednosti u januaru 2017. bile veoma visoke. Pošto ne postoje definirane vrijednosti za proglašavanje epizoda nadležne institucije nisu ništa preduzimale. Usporedbe radi, Grad Pariz ima definirane ove vrijednosti i prema njihovim propisima kod dnevne koncentracije PM2,5 na 90 μg/m3 bi bila proglašena uzbuna. Da kod nas vrijedi takvo pravilo od novembra do kraja februara bi često bile proglašene uzbune. Međutim, nadležne institucije u BiH izbjegavaju definirati ove vrijednosti najvjerovatnije jer bi morale priznati da postoji problem i da moraju djelovati. Zbog ovakve situacije građani u BiH su izloženi velikom riziku po njihovo zdravlje.
Zašto šute zdravstveni eksperti?
Dodatni problem predstavlja pasivnost eksperata zdravstvene struke iako je to zakonska obaveza određenih zdravstvenih institucija. Nedostaju opsežne analize, istraživanja i pokazatelji kakvo je zdravstveno stanje građana u posebno ugroženim područjima i kolike su stvarne posljedice po zdravlje građana.
Stiče se dojam da prikrivanjem stvarnog stanja zdravlja građana i štetnosti zagađenog zraka se želi prikriti postojanje problema zato je važno i neophodno uključivanje međunarodnih organizacija i institucija u razotkrivanju ovog problema.
Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti samo u decembru 2016. su u Klinici za plućne bolesti u Tuzli pružili 16.197 usluga, a od toga je na liječenju zadržano 751 osoba. Načelnik ove klinike Suvad Dedić je u medijima isticao da su u zimskom periodu morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć i da im nedostaje smještajnih kapaciteta. Istraživanje koje su radili je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća. Samo u 2016. godini je u ovoj klinici evidentirano 286 novooboljelih od karcinoma. U javnosti nisu iznošeni podaci o drugim zdravstvenim problemima i oboljenjima koji se mogu povezati sa zagađenjem zraka. Na slici 5 je prikazan broj novooboljelih osoba od karcinoma pluća u prethodne tri godine.
Prema informacijama iz Matičnog ureda u Tuzli evidentan je porast broja umrlih tokom zadnje tri godine. U Tuzli je dana 13.1.2017. umrlo 50 osoba i ova informacija nije pobudila interes nadležnih institucija iako prosječno dnevno umire oko 3 osobe. Usporedbe radi na slici 6 je prikazan broj umrlih u januaru u zadnje 3 godine.
Ko i koliko zagađuje zrak?
O tome ko i koliko zagađuje zrak u BIH ne postoje ozbiljna istraživanja, a to je neophodno da bi se definirale kratkoročne i dugoročne mjere za smanjenje zagađenja zraka. Prema istraživanju koje je radio Centar za ekologiju i energiju samo Termoelektrana Tuzla je u 2013. godini svojim radom uzrokovala štete po zdravlje građana u iznosu od 99 miliona EUR.
Energetska zajednica je svoje procjene proširila na cijeli okoliš i ona procjenjuje da su štete na okoliš koje je uzrokovala Termoelektrana Tuzla u 2014. godini iznose 346 miliona EUR, a šteta po okoliš koju su uzrokovale svojim radom sve Termoelektrane u BiH u 2014. godini iznosila 2,2 milijarde EUR. Prema HEAL-ovom izvještaju termoenergetska postrojenja u BiH stvaraju ukupne troškove po zdravlje u Evropi u vrijednosti između 1,1 i 3,1 milijarde EUR godišnje. Pored termoelektrana postoji mnogo velikih i manjih zagađivača zraka koje treba prepoznati i ukazati na njihov štetan uticaj.
Građani udruženi u formalne i neformalne grupe se bave ovom problematikom i u skladu sa svojim mogućnostima ukazuju na postojanje problema. U različitima gradovima su organizirani i protesti međutim sve je to nedovoljno da bi rješavanje problema zagađenja zraka postao prioritet za bh političare.
Rješavanje ovog problema je hitno ali ono zahtjeva ozbiljan pristup i uključivanje svih nivoa vlasti, zagađivača i građana.
